Produktna berza

Novosti
Предмет: Куповина меркантилне пшенице рода 2025. године
Обавештавмо вас да Републичка дирекција за робне резерве на основу закључка Владе Републике Србије 05 број:339-7301/2025 од 03.07.2025.године, а ради остваривања билансних потреба и стратешког нивоа залиха меркантилне пшенице, врши куповину меркантилне пшенице род 2025. године, домаћег порекла, по следећим условима
I Квалитет меркантилне пшенице
Меркантилна пшеница треба да је домаћег порекла, зрела, здрава, без знакова плесни, страних мириса и укуса, погодна за људску исхрану, незаражена пшеничним болестима и штеточинама, са следећим елементима квалитета: хектолитарска маса мин. 76 kg/hl, влага макс. 13 %, укупне примесе макс. 2 % од чега неорганског порекла макс. 0,25%, садржај протеина минимум 11,50 % на суву материју.
II Цена и плаћање
Цена меркантилне пшенице је 23,00д/kg (у цену није урачунат пдв). Дирекција ће плаћање меркантилне пшенице извршити у року дo петнаест дана од дана достављања комплетне документације о испоруци меркантилне пшенице Дирекцији.
III Куповина меркантилне пшенице вршиће се од физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава.
Минимална количина меркантилне пшенице која се купује од једног активног, регистрованог, пољопривредног породичног газдинства је 10 тона, а максимална количина је 100 тона.
Меркантилна пшеница која се купује од физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава треба да је ускладиштена у силос складиштара са којим Дирекција има закључен уговор о складиштењу меркантилне пшенице.
IV Куповина меркантилне пшенице вршиће се посредовањем „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад. Пријављивање на интернет страници „Продуктне берзе“а.д. Нови Сад, вршиће се од 07.07.2025.године, сваког радног дана у периоду од 9:00 до14:00 часова.
V Услови које морају да испуне пољопривредна породична газдинства
Пољопривредна породична газдинства морају имати газдинство које је уписано у Регистар пољопривредних газдинстава, у складу са Правилником о упису у регистар пољопривредних газдинстава, промени података и обнови регистрације, електронском поступању, као и о условима за пасиван статус пољопривредног газдинства („Службени гласник РС“, број 25/2023, 110/2023, 3/2024, 34 /2024.), а налазе се у активном статусу.
VI Уговарање
Закључивање уговора о купопродаји вршиће се на основу електронских пријава физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад и након извршене провере од стране „Продуктнe берзe“ ад и Дирекције.
Важне напомене за пријављивање на сајту „Продуктнe берзe“ Нови Сад
Приликом пријављивања на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, неопходно је унети број наменског рачуна који је уписан у изводу из Регистра.
Уколико је дошло до промене броја наменског рачуна због промене пословне банке или било које друге промене података о газдинству (као што је адреса становања ) носилац пољопривредног породичног газдинства је у обавези да, пре пријављивања, поднесе захтев за спровођење настале промене Управи за аграрна плаћања. Пријављивање на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, биће могуће тек након што се ове промене спроведу.
Такође, приликом пријављивања на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад неопходно је навести да ли је пољопривредно породично газдинство ПДВ обвезник. У супротном, пријава ће се сматрати непотпуном.
Носилац пољопривредног породичног газдинства је у обавези да пре пријаве на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, провери свој статус пореског обавезника.
Провера евидентираних пдв обавезника се налази на следећем линку: https://www.purs.gov.rs/pravna-lica/pdv/registar.html
Приликом потписивања уговора са Дирекцијом, пољопривредно породично газдинство јe у обавези да достави:
- фотокопију или одштампани примерак очитане личне карте,
- одштампани електронски извод из Регистра пољопривредних газдинстава -подаци о газдинству, оверен електронским печатом Министарства пољопривреде, шумарства и водопривреде Управе за аграрна плаћања, не старији од 5 дана од дана пријаве на „Продуктној берзи“ АД, Нови Сад.
Поред наведеног потребно је доставити и следећу документацију којом се доказује да је извршена испорука меркантилне пшенице за рачун Дирекције и то:
- потврду о ускладиштењу потписану и оверену од стране овлашћеног лица складиштара,
- магацински улаз, издат од стране овлашћеног складиштара Дирекције и потписан и оверен од стране овлашћеног лица складиштара и продавца,
- сертификат о квалитету и квантитету и записник о контроли издат од стране акредитоване контролне организације. Записник о контроли треба да је потписан и оверен од стране акредитоване контролне организације као и од стране овлашћеног лица складиштара. Сертификат о квалитету и квантитету обезбеђује продавац.
- електронски рачун (уколико је продавац обвезник ПДВ-а), који је неопходно издати најкасније до 10-тог у наредном месецу ( нпр. ако је датум промета 15.07., рачун је неопходно издати најкасније до 10.08.2025.године).
НАПОМЕНА ЗА ОБАВЕЗНИКЕ ПДВ-А:
- уколико је продавац обвезник ПДВ-а, у обавези је да након потписивања купопродајног уговора са Дирекцијом и извршеног ускладиштења меркантилне пшенице за рачун Дирекције, изда електронски рачун;
- на издатом електронском рачуну, број текућег рачуна на који ће Дирекција извршити плаћање је искључиво и само рачун који је наведен у изводу из Регистра пољопривредних газдинстава. У супротном, електронски рачун се сматра неисправним и Дирекција ће такав рачун одбити;
- као датум промета на електронском рачуну неопходно је навести датум који се налази на потврди о ускладиштењу, односно пријемници коју, за рачун Дирекције, издаје овлашћени складиштар који је предметну меркантилну пшеницу ускладиштио. Датум ускладиштења (датум промета) меркантилне пшенице не сме бити старији од датума потписаног уговора између Дирекције и продавца.
- на електронском рачуну је потребно навести број уговора под којим је заведен код Републичке дирекције за робне резерве, као и исправне јединице мере.
ЛИНК ЗА ПРИЈАВУ: https://otkuprdrr.nscomex.com
Svetski finansijski stručnjaci za Forbes Srbija: Cene žitarica i uljarica će nastaviti sa oscilacijama – Forbes Srbija

Geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini i nepredvidive klimatske promene imali su u proteklom periodu veliki uticaj na proizvodnju žitarica i uljarica i dovele do velike promenjivosti cena. Ona će se nastaviti i u narednom periodu, smatraju finansijski analitičari i agrostručnjaci.
Oni su se ove nedelje okupili na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum u Beogradu. Tu se razgovaralo prevazilaženju trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.
Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz StoneX-a, kompanije za finansijske usluge poput trgovine hartijama od vrednosti, kliringa, globalnih plaćanja, upravljanja rizikom i imovinom, kaže da nažalost nema dobre vesti za cene sirovina poput, recimo, kakaa koje su značajno skočile u prethodnoj godini i da je izgledno da će se povećanje njegove cene, ali i cene kafe nastaviti.
Blaži rast cena kukuruza i žita
Bekeris kaže da se kod žitarica poput kukuruza i pšenice neće videti takve drastične promene cena budući da je njihovo tržište fleksibilnije. Uzgajaju se na mnogo više tržišta nego kakao te i cene ne variraju u istoj meri.
„Kod ovih žitarica ne vidimo takvu brzinu promena cena, ali svakako će i za druge žitarice biti izražene oscilacije. To je, recimo, veliki problem, ako neko ima farmu pilića ili proizvodi mleko. Njihov krajnji proizvodi će izvesno poskupeti“, kaže za Forbes Srbija.
Navodi da je cene teško predvideti. Poljoprivrednici mogu da smanje rizik korišćenjem fjučers ugovora, dok je proizvod još na njivi.
„Ono što sada vidimo je da farmeri ne prodaju unapred žitarice. A imaju velike troškove zbog cene dizela, osiguranja, protivgradne zaštite i slično. Dešava se da cene mogu lako da padnu i da ne ostvare nikakvu zaradu. Da se to ne bi desilo mogu da ugovore prodaju žitarica pre žetve“, kaže sagovornik.

Govoreći o subvencijama, kaže da je iskustvo pokazalo da u Evropi većina farmera ne bi mogla da ostvaruje zaradu bez subvencija. Za njih su vrsta zaštite.
Raste značaj Dunava
Vito Martieli iz holandske Rabobanke navodi da se istočna Evropa i zemlje u slivu reke Dunav pojavile kao rastuće čvorište za izvoz žitarica i uljarica. To su pre svega Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i Srbija i Moldavija.

„Dunavski region igra stratešku ulogu u proizvodnji i izvozu žitarica i verujemo da će verovatno povećati izvoz za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju sa prosečnim izvozom od 2022. do 2024“, kaže Martineli.
Navodi da se vide brojne poslovne mogućnosti u ovom regionu poput grinfild investicija u skladišta, spajanja ili direktnih investicija u velike lokalne kompanije u agrobiznisu.
Martineli ističe da ovaj region u budućnosti ima veliki potencijal za dalji rast proizvodnje i snabdevanja zapadnoevropskih tržišta. Dodaje i da je globalnom tržištu potrebno više žitarica. Pre svega podsaharskoj Africi, severnoj Africi i tržištu jugoistočne Azije.
Klimatske promene
Za Forbes Srbija kaže da klimatske promene imaju veliki uticaj na proizvodnju žitarica. Temperaturne oscilacije i ekstremi utiču na kvalitet i kvantitet žetve.
Prošlog leta zabeležene su visoke temperature oscilacije naročito tokom jula u Dunavskom regionu. Konkretno u Rumuniji su imale direktan uticaj na manji prinos kukuruza, dodaje.
Ukazuje da je i u Francuskoj prošle godine bilo više kiše koja je uticala na kvalitet roda pšenice.
Zbog klimatskih promena dolazi do velikih razlika u kvalitetu i kvantitetu što treba imati u vidu budući da su tržišta pšenice, kukuruza i soje međusobno povezana.
Pojašnjava i kako. „Američko tržište je relevantno za kukuruz i soju, ali smo videli da je Južna Amerika izuzetno bitna za proizvode od soje, pa ima manje izazova za tržište. Snabdevanje sojom trebalo bi da bude stabilno, što važi i za kukuruz“, dodaje.
Najveći izazov je pšenica
„Više je izazova za tržište pšenice, a dobru pokrivenost tržišta očekujemo ove godine u Francuskoj. Ona je prošle godine bila među zemljama EU koje su imale slabiju žetvu. Poznato je da spada u najznačajnije proizvođače pšenice“, dodaje sagovornik Forbesa Srbija.
Takođe treba pratiti situaciju sa usevima u Rusiji, jer je ona najveći proizvođač i izvoznik pšenice, ali i stanje useva u Ukrajini. Ističe da na tri glavna proizvodna tržišta – Rusija, Ukrajina i Francuska – može biti dosta izazova što se tiče roda pšenice.
Takođe, važno je pratiti šta se dešava u Americi, Australiji i Argentini jer su i to veliki proizvođači pšenice, kaže naš sagovornik.

Na konferenciji International Grain Forum, više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovarlo o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.
Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).
Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/biznis/svetski-finansijski-strucnjaci-za-forbes-srbija-cene-zitarica-i-uljarica-ce-nastaviti-sa-oscilacijama/
Žitarice iz Srbije idu na istok – Forbes Srbija
Zbog globalnih geopolitičkih turbulencija i klimatskih promena veoma je važno da se razviju nova efikasnija rešenja za transport žitarica, a istovremeno su za budućnost savremene poljoprivredne proizvodnje važni edukacija poljoprivednika i poslovanje zasnovano na znanju, rečeno je danas na otvaranju Međunarodne konferencije „International Grain Forum“, u Beogradu.
Ova konferencija je bila prilika da više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovara o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru. Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).
Poznavati nove trendove
Vlado Kovačević, direktor Produktne berze Novi Sad, rekao je da je neophodno da se poljoprivrednici iz Srbije što više upoznaju sa savremenim trendovima proizvodnje.
Kaže da je važno najpre krenuti od dobrog planiranja proizvodnje, odnosno setvene strukture kako bi se kasnije obezbedila adekvatna prodaja poljoprivrednih proizvoda.
„To je važan momenat, da poljoprivrednici imaju u vidu različite sisteme i da vide cene, odnosno koja je cena za proizvod koji nije zasađen, zatim kada je na njivi ili skladištu. Postoje načini da se osiguraju cene poljoprivrednih proizvoda, moguće je trgovati fjučersima i osigurati cenu“, rekao je on.
Iskustva Brazila
Kaže da je Produktna berza organizovala obuke u vezi toga, odnosno da bi poljoprivrednici mogli da se informišu jer su sada u poljoprivredi potrebna znanja koja pre desetak godina nisu možda bila potrebna.
Na konferenciji je bilo reči i o iskustvima u načinu finansiranja poljoprivredne proizvodnje u Brazilu.
U toj zemlji, kako je objašnjeno, 50 odsto proizvodnje u velikom obimu funkcioniše putem finansiranja unapred (pre žetve), pri čemu se budući rod na njivi koristi kao kolateral za obezbeđenje kredita što se pokazalo kao praktično i provereno rešenje za podršku proizvođačima žitarica.

Isporuka kontejnerima
Stevica Čarapić, regionalni direktor Mediteranske brodske kompanije (MSC) za Srbiju, Severnu Makedoniju i Crnu Goru ukazao je na neke od izazova sa kojima se proizvođači i trgovci suočavaju prilikom otpremanja žitarica u regionu.
Naveo je da se do sada nije razmatrala mogućnost isporuke žitarica kontejnerima na glavna tržišta za žitarice ovog regiona, kao što su Bliski i Daleki istok, ali i Afrika.
Kako je rekao, MSC sada pokriva sve luke u tom delu sveta, a počinju i sa plasiranjem žitarica iz Srbije.
Zahvaljujući pokrivenosti svih luka u svim delovima sveta i infrastrukture postoji mogućnost da na konkurentan način i manji proizvođači isporuče žitarice gde treba, naglasio je Čarapić.
Kaže da u vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima, od globalnih geopolitičkih turbulencija do klimatskih promena, postaje jasno da je neophodno razviti nova i efikasnija rešenja za transport žitarica.
Klimatske promene
Na konferenciji se govorilo i o regenerativnoj poljoprivredi i njenim prednostima, kao i o sve većem uticaju klimatskih promena na svetske cene žitarica.
Veljko Jovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS), istakao je značaj edukacije poljoprivrednika, odnosno da imaju sve relevantne informacije kako bi mogli da planiraju svoje poslovanje zasnovano na znanju.
On je naglasio da na proizvodnju utiče mnogo faktora, među kojima sve značajniju ulogu imaju klimatske promene koje mogu značajno utisati na promene u kvalitetu zrna.
Važnim je ocenio i udruživanje, odnosno da poljoprivrednici funkcionišu u sistemima i kroz zajedničke platforme gde bi mogli da razmenjuju znanja i iskustva.

Uticaj Ukrajine
Na skupu je ukazano i da su logistički izazovi, naročito nakon početka sukoba u Ukrajini, jedan od osnovnih faktora koji utiču na stabilnost tržišta.
Neke od tema konferencije su bili i upravljanje budućim rizicima cena žitarica korišćenjem fjučers ugovora. Na skupu je je bilo reči o pregledu i perspektivama tržišta, kroz analizu faktora koji pokreću globalno tržište žita, uključujući dinamiku ponude i potražnje i tržišne prognoze i rastućim logističkim izazovima u sektoru žitarica, kao i budućim projekcijama u obezbeđivanju finansiranja za sektor žitarica.
Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/vesti/zitarice-iz-srbije-idu-na-istok/
Nedeljni izveštaj
#26 (07.07-11.07.2025)
Ukupan promet preko Produktne berze iznosio je 3.975 tona robe, finansijske vrednosti 93.492.750,00 dinara. Cena pšenice zabeležila je negativan cenovni trend. Cene kukuruza i ječma rasle su u prvim radnim danima nedelje, da bi usled povlačenja kupaca došlo do izostanka trgovanja, uz utisak da bi naredna trgovanja bila na nižem cenovnom nivou.
Tržište kukuruza karakterisala je povećana ponuda i viši cenovni nivo u odnosu na prethodnu nedelju. Usled slabe tražnje, kukuruz je u ukupnom nedeljnom prometu imao udeo od svega 16%. Kupoprodajni ugovori zaključeni su na cenovnom nivou od 25,00 do 25,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 25,12 din/kg bez PDV-a (27,63 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 3,10%.
Prva polovina nedelje na tržištu pšenice protekla je bez većeg angažovanja berzanskih učesnika. Pred kraj nedelje došlo je do kratkotrajnog povećanja tražnje. Berzanski ugovori za pšenicu zaključeni su u cenovnom rasponu od 20,30 do 20,60 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,45 din/kg bez PDV-a (22,49 din/kg sa PDV-om). U odnosu na poslednji upoređujući podatak, cena pšenice niža je za 2,15%. Tražnje je bilo i za pšenicom za stočnu ishranu, ali usled izostanka ponude nije došlo do trgovanja.
U drugoj polovini nedelje zabeležena je ponuda većih količina sojinog zrna i na nižem cenovnom nivou u odnosu na početak nedelje. Slaba tražnja i cenovni spred uticali su na izostanak trgovanja ovom uljaricom.
Primat u trgovanju zauzeo je stočni ječam, čineći više od polovine ukupnog nedeljnog prometa. Najviše volatilnosti zabeleženo je kod stočnog ječma, a trgovana cena iznosila je od 20,30 do 21,00 din/kg bez PDV-a, u zavisnosti od odnosa ponude i tražnje. Ponder cena iznosila je 20,58 din/kg bez PDV-a (22,63 din/kg sa PDV-om), za 1,96% više u odnosu na prethodnu nedelju.
Suncokretovom sačmom trgovalo se po ceni od 26,60 din/kg bez PDV-a (31,92 din/kg sa PDV-om), registrujući rast cene od 2,31%.
Milena Pajičić, Produktna berza
#25 (30.06-04.07.2025)
U nedelji za nama preko Produktne berze ukupno je prometovano 4.352 tona robe, finansijske vrednosti 114.742.720,00 dinara. Cene kukuruza, ječma i sojinog zrna nastavile su dalji rast.
Primat u trgovanju zauzeo je kukuruz, čineći 53% ukupnog nedeljnog prometa. Početak radne nedelje obeležen je ponudom na višem cenovnom nivou u odnosu na prethodne dane, a takav trend zadržao se do kraja nedelje. Strukturu kupaca činili su trgovci i domaći prerađivači, dok je interesovanje izvoznika za kupovinom ove žitarice izostalo. Berzanski ugovori za kukuruz zaključeni su u cenovnom rasponu od 24,00 do 24,70 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 24,36 din/kg bez PDV-a (26,80 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 6,89% u odnosu na prethodnu nedelju.
Na tržištu pšenice fokus tržišnih učesnika bio je usmeren na novi rod. Tražnja je bila izražena u cenovnom rasponu od 20,00 do 20,50 din/kg bez PDV-a, dok je ponuda zabeležena na višem cenovnom nivou. Cenovni spred uticao je na izostanak trgovanja. Berzanski ugovor zaključen je za pšenicu starog roda sa min. 11,5% proteina po ceni od 20,90 din/kg bez PDV-a (22,99 din/kg sa PDV-om). U odnosu na prethodnu nedelju, cena pšenice zabeležila je pad od 5%.
Tržište soje karakterisala je slaba ponuda, uz rast cene kako je nedelja odmicala. Sojinim zrnom trgovalo se po ceni od 53,00 do 55,20 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 53,92 din/kg bez PDV-a (59,31 din/kg sa PDV-om), za 9,68% više nego prethodne sedmice.
Kada je u pitanju stočni ječam ponuda je mahom bila slabija u odnosu na tražnju, što je rezultiralo rastom cene od 7,91%. Kupoprodajni ugovori zaključeni su u cenovnom opsegu od 19,50 do 20,30 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,18 din/kg bez PDV-a (22,20 din/kg sa PDV-om).
Razlika u ceni na strani ponude i tražnje znatno je otežavala trgovanje uljanom repicom. Zaključen je jedan berzanski ugovor na paritetu CPT kupac po ceni od 52,03 din/kg (444 eur/t) bez PDV-a.
Milena Pajičić, Produktna berza
#24 (23.06-27.06.2025)
U protekloj nedelji zaključeni su prvi SPOT ugovori za novi rod pšenice. Cene kukuruza, ječma i sojinog zrna zabeležile su rast 8,5-10%. Ukupan promet preko Produktne berze iznosio je 8.775 tona robe, čija je finansijska vrednost dostigla 209.417.100,00 dinara.
Na tržištu kukuruza tokom nedelje primetna je bila slaba ponuda. Razlog tome bila je sa jedne strane žetva pšenice, ječma i uljane repice, a sa druge zabrinutost proizvođača po pitanju prinosa i kvaliteta novog roda usled nepovoljnih vremenskih prilika. Poslednjeg radnog dana došlo je do značajnijeg povećanja ponude i na višem cenovnom nivou. Kukuruzom se trgovalo u cenovnom opsegu od 21,20 do 23,80 din/kg bez PDV-a, u zavisnosti od analize na aflatoksin i pariteta. Ponder cena iznosila je 22,79 din/kg bez PDV-a (25,07 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 10,12% u odnosu na prethodnu nedelju. U ukupnom nedeljnom prometu kukuruz je imao najveći udeo, 44%.
Berzanski ugovori za pšenicu rod 2024 (protein min.12%) zaključeni su na jedinstvenom cenovnom nivou od 22,00 din/kg bez PDV-a (24,20 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na prethodnu nedelju, nije bilo cenovnog odstupanja. Kada je u pitanju novi rod, tokom ove nedelje, ponuđene su prve količine operativne robe. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 20,00 do 20,50 din/kg bez PDV-a.
Sojino zrno nuđeno je u manjim količinama, a kako je nedelja odmicala, primetan je bio sve viši cenovni nivo na strani ponude. Iako je postojala aktivnost na strani tražnje, usled cenovnog spreda, sojinim zrnom se izuzetno malo trgovalo. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom rasponu od 48,00 do 50,50 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ponder cena iznosila je 49,16 din/kg bez PDV-a (54,07 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 8,95% u odnosu na poslednji upoređujući podatak.
Velika potražnja i slaba ponuda uslovili su rast cene stočnog ječma od 8,54% u odnosu na sedam dana ranije. Kupoprodajni ugovori zaključeni su po ceni od 18,50 do 19,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 18,70 din/kg bez PDV-a (20,57 din/kg sa PDV-om).
Usled raskoraka u ceni na strani ponude i tražnje, na tržištu uljane repice nije bilo zaključenja kupoprodajnih ugovora.
Suncokretovom sačmom trgovalo se po ceni od 26,00 din/kg bez PDV-a (31,20 din/kg sa PDV-om).
Milena Pajičić, Produktna berza