Produktna berza

Novosti

Međunarodna žitna konferencija – International Grain Forum 2026

Međunarodna žitna konferencija – International Grain Forum 2026 održaće se 18. maja 2026. godine na Novosadskom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Konferencija okuplja vodeće međunarodne institucije, kompanije i eksperte iz sektora žitarica i uljarica, sa fokusom na tržišne trendove, logistiku i upravljanje cenovnim rizicima.


🎟️
Registracija

Cena kotizacije za rane prijave: 180€ sa PDV-om

👉 REGISTRUJ SE OVDE

Napomena: članovi Produktne berze Novi Sad ostvaruju dodatne pogodnosti.
______________________________________________________________________________________________________________________________________

U cenu kotizacije uključeno je:

  • ulaznica za Novosadski poljoprivredni sajam
  • 3 kafe pauze
  • ručak
  • koktel prijem
  • simultano prevođenje na srpski jezik u glavnoj konferencijskoj Sali

______________________________________________________________________________________________________________________________________

PROGRAM KONFERENCIJE

Konferencija je koncipirana kroz 5 panela sa vodećim međunarodnim institucijama i kompanijama iz sektora žitarica i uljarica.

Panel 1

Globalni i regionalni izgledi tržišta žitarica i uljarica 2026

Govore predstavnici:

  • FAO
  • S&P Global Commodity Insights
  • Eastern African Grain Council
  • Soybean Processors Association of India

Na ovom panelu biće predstavljeni globalni trendovi proizvodnje, tražnje i cena žitarica i uljarica, kao i očekivanja za tržište u 2026. godini.

Panel 2

Logistika žitarica – Dunav, Crno more i globalni trgovinski tokovi

Panel će se baviti pitanjima:

  • transporta žitarica preko Dunava i luka Crnog mora
  • troškovima logistike i brodskog transporta
  • stabilnosti izvoza i međunarodnih trgovinskih tokova

Ova tema je posebno značajna za konkurentnost izvoza žitarica iz našeg regiona.

Panel 3

Prognoza cena žitarica u eri geopolitike, veštačke inteligencije i klimatskih promena

Na panelu će učestvovati eksperti iz vodećih međunarodnih analitičkih i istraživačkih institucija, uključujući Wageningen University.

Tema panela je kako se danas prave prognoze cena žitarica, koliki je uticaj geopolitike, vremenskih prilika i veštačke inteligencije na tržišta i koliko su takve prognoze pouzdane.

Panel 4

Upravljanje cenovnim rizikom – hedžing putem berzanskih derivata

U saradnji sa:

  • CME Group (Chicago Mercantile Exchange)
  • ADM Investor Services

Na ovom panelu biće predstavljeno kako proizvođači, trgovci i prerađivači mogu koristiti fjučerse i opcije na robnim berzama za zaštitu od cenovnih rizika i volatilnosti tržišta.

Panel 5

Upravljanje cenovnim rizikom putem OTC swap ugovora

Na ovom panelu saznaćemo kako funkcionišu swap ugovori, gde se može pronaći ponuda i tražnja za ovim instrumentima, kao i kako se oni koriste u međunarodnoj trgovini žitaricama.

Swap ugovori imaju veliki značaj za osiguranje buduće cene žitarica, jer za razliku od fjučers ugovora omogućavaju fiksiranje cene bez bazisnog rizika, što ih čini važnim alatom za upravljanje cenovnim rizikom u fizičkoj trgovini.

______________________________________________________________________________________________________________________________________

🤝 Zašto učestvovati?

  • Direktan kontakt sa međunarodnim učesnicima
  • Najnovije tržišne informacije
  • B2B networking i sastanci
  • Praktična znanja za upravljanje rizikom

______________________________________________________________________________________________________________________________________

ℹ️ Dodatne informacije

Ukoliko imate dodatna pitanja ili su Vam potrebne dodatne informacije u vezi sa učešćem, registracijom ili programom konferencije, stojimo Vam na raspolaganju:

📧 erak@proberza.co.rs
📧 karamarkovic@proberza.co.rs

 

Produktna berza pred izazovima: institucija koja je decenijama garant transparentnog i fer tržišta

Dugotrajno niske cene vrše pritisak na poslovanje Berze

Produktna berza Novi Sad AD, institucija koja već više od jednog veka obezbeđuje transparentne, realno trgovane i referentne cene na tržištu žitarica, nalazi se u periodu u kome su njeni prihodi pod pritiskom dugotrajno niskih cena ratarskih kultura.

Model finansiranja zasnovan na procentu vrednosti zaključenih poslova pokazao se osetljivim na višegodišnju depresiju cena. Berza danas u velikoj meri deli sudbinu sektora koji predstavlja: kada vrednost robe pada, smanjuju se i prihodi institucije koja obezbeđuje fer, stabilno i transparentno tržište.

Sto godina javne funkcije i najpouzdanijih tržišnih podataka

Osnovana 1921. godine, Produktna berza oduvek je bila u vlasništvu Republike Srbije i obavljala niz funkcija od velikog javnog značaja. Uprkos svom velikom značaju za državni sektor, oduvek je bila samofinansirajuća institucija.

Njen najveći značaj za srpske ratare leži u objavljivanju realno trgovanim cenama, zasnovanim isključivo na izvršenim nalozima i zaključenim poslovima — za razliku od  informacionih sistema koji se oslanjaju na anketne procene.

Zbog takve metodologije, berzanske cene smatraju se najpouzdanijim indikatorom kretanja na tržištu ratarskih proizvoda i predstavljaju osnov za stabilno i transparentno tržište. One su referenca koju koriste osiguravajuća društva, sudovi i mnoge druge institucije.  Samim tim, može se reći da snosi ozbiljnu odgovornost za objavljivanje podataka!

Značaj Produktne berze za srpski agrar

Berza zauzima centralno mesto u tržišnoj infrastrukturi srpskog agrara! U takvim uslovima, jasno je da Produktna berza kao institucija od javnog interesa ne može sama da nosi teret obezbeđivanja stabilnosti na tržištu. Podrška države značila bi podršku svima koji u poljoprivredi rade i od nje žive! Značila bi ulaganje u sistem koji utiče na interes poljoprivrednih proizvođača, stabilnost tržišta poljoprivrede, sprečavanje manipulacija i tačnost zvaničnih informacija. Verujemo da u agrarnoj zajednici postoji snažna svest o Berzinoj nezamenljivoj ulozi u funkcionisanju tržišta i informisanju ključnih učesnika u lancu vrednosti.

Pogled unapred

Dinamika daljeg razvoja i opstanka Produktne berze, u velikoj meri zavisiće od tržišnih kretanja, postojećih i potencijalnih članova, ali i od saradnje i podrške nadležnih institucija, koje su ključne za sprovođenje planiranih inicijativa.

 

Обавештање о завршетку пријема налога за продају

Обавештавамо вас да се рок за пријаве од стране физичких лица-носилаца регистованих пољоприврених породичних газдинстава, а која су заинтересована да РДРР продају меркантилну пшеницу рода 2025 године, завршава дана 18.07.2025. године, у 14 часова.

Nedeljni izveštaj

#64 (06.04-09.04.2026)

Tokom ove nedelje obeležene praznicima, očekivano, aktivnost tržišnih učesnika bila je slaba. Preko Produktne berze kupoprodajni ugovori zaključeni su za kukuruz, dok je trgovanje ostalim primarnim poljoprivrednim proizvodima izostalo.

Na tržištu kukuruza ponuda je bila izraženija u odnosu na tražnju, pri čemu je aktivnost kupaca bila usmerena na kukuruz bez analize na aflatoksin. Trgovana cena razlikovala se u zavisnosti od pariteta isporuke, te je u Bačkoj postignuta cena iznosila 22,00 din/kg bez PDV-a, dok je na paritetu južnog Banata i Srema trgovana cena iznosila 22,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,42 din/kg bez PDV-a (24,67 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 1,45% u odnosu na prethodnu nedelju.

Nedostatak usklađenosti u pogledu kvaliteta i cenovnih nivoa ponude i tražnje karakterisao je tržište pšenice. Interesovanje kupaca i dalje je usmereno na pšenicu sa 11-12% proteina, dok je ponudu u najvećoj meri činila kvalitetnija pšenica, ponuđena po višim cenama u odnosu na nivoe koje su kupci bili spremni da plate. Ovakva tržišna situacija rezultirala je izostankom trgovanja.

Kod sojinog zrna aktivnost ponuđača bila je smanjena, što se manifestovalo kroz plasman manjih količina robe za prodaju. Nedovoljne količine ponuđene robe na tržištu, pomerale su cenu u tražnji naviše. Uprkos tome, cenovni spred ponude i tražnje ostao je izražen do kraja nedelje, te je zaključenje berzanskih ugovora izostalo.

Na tržištu ječma, ponuda je bila izražena tokom čitave nedelje, dok je tražnja zabeležena tek poslednjeg radnog dana, za manje količine. Usled razlike u paritetima i ceni ponuđene i tražene robe, nije došlo do zaključenja berzanskih ugovora.

Iako je cena veštačkih đubriva tokom ove nedelje bila stabilnija u odnosu na prethodni period, potencijalni kupci bili su zainteresovani da prate dešavanja, ali se nisu izjašnjavali sa konkretnim predlozima za trgovanje.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

 

#63 (30.03-03.04.2026)

Tokom ove nedelje preko Produktne berze prometovano je 2.996 tona robe, finansijske vrednosti 77.506.470,00 dinara. Cene kukuruza i sojinog zrna zabeležile su rast.

Početak radne nedelje na tržištu kukuruza protekao je uz smanjenu aktivnost berzanskih učesnika. Tokom nedelje, došlo je do značajnog povećanja ponude, dok je tražnja ostala slabije izražena. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 21,80 do 22,50 din/kg bez PDV-a, u zavisnosti od pariteta. Ponder cena iznosila je 22,10 din/kg bez PDV-a (24,31 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 1,85% u odnosu na prethodnu nedelju.

Na tržištu pšenice nastavljena je povećana tražnja, usmerena ka pšenici sa nižim sadržajem proteina, dok je ponudu pretežno činila kvalitetnija pšenica. Hlebnim zrnom trgovalo se u cenovnom intervalu od 20,90 do 21,00 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,94 din/kg bez PDV-a (23,03 din/kg sa PDV-om). Statistički, cena ove ratarske kulture niža je za 0,17% u odnosu na prošlonedeljnu, što ne odražava realnu tržišnu situaciju. Na paritetu CPT kupac, trgovalo se pšenicom sa min. 11,5% proteina u cenovnom rasponu od 21,50 do 21,80 din/kg bez PDV-a.

Tržište soje karakterisala je povećana tražnja. Kako je aktivnost ponuđača bila veoma slaba ili u potpunosti izostajala, na strani tražnje beležio se uzlazni trend cene. Ipak, rast cena u tražnji nije uslovio i rast prometa jer je ponuda i dalje bila izražena od strane manjeg broja prodavaca i u manjim količinama. Prometovana cena sojinog zrna iznosila je 52,50 din/kg bez PDV-a (57,75 din/kg sa PDV-om), za 2,71% više u odnosu na prethodnu nedelju.

Kod stočnog ječma i dalje je evidentna izrazito slaba tražnja, te su ponude ove žitarice uglavnom ostajale bez konkretnih predloga za trgovanje od strane potencijalnih kupaca. Berzanski ugovor zaključen je za stočni ječam (hl 60kg) po ceni od 20,50 din/kg bez PDV-a (22,55 din/kg sa PDV-om).

Od veštačkih đubriva, prometovana je UREA, granulisana u pakovanju 25/1 po ceni od 61,23 din/kg (520 eur/t) bez PDV-a, dok je cena za džambo vreće iznosila 57,71 din/kg (490 eur/t) bez PDV-a. KAN, 25/1, prometovan je po ceni od 47,69 do 47,82 din/kg (405-406 eur/t) bez PDV-a.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

#62 (23.03-27.03.2026)

Tokom ove nedelje, preko Produktne berze najviše se trgovalo pšenicom. Cene hlebnog i sojinog zrna zabeležile su rast, dok su cene kukuruza i ječma imale silazni trend. Ukupan promet iznosio je 3.798 tona robe, finansijske vrednosti 104.108.896,00 dinara.

Usled slabe zainteresovanosti kupaca, kukuruzom se izuzetno malo trgovalo. Berzanski ugovori za ovu ratarsku kulturu zaključeni su po ceni od 21,70 din/kg bez PDV-a (23,87 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na prethodnu nedelju, cena je niža za 0,46 %.

Tržište pšenice karakterisala je povećana tražnja, što je, uz slabiju ponudu pšenice sa 11-12%  proteina koju su kupci pretežno tražili, uslovilo rast cene od 2,31% u odnosu na prethodnu sedmicu. U zavisnosti od kvaliteta, trgovana cena pšenice iznosila je od 20,70 do 21,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,97 din/kg bez PDV-a (23,07 din/kg sa PDV-om). Sa 68% udela u ukupnom nedeljnom prometu, pšenica je zauzela primat u trgovanju.

Kupoprodajni ugovori za sojino zrno zaključeni su po ceni od 50,50 do 51,20 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ponder cena iznosila je 51,11 din/kg bez PDV-a (56,22 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 1,21% u odnosu na poslednji upoređujući podatak. Pojačana tražnja uz slabu ponudu, rezultirala je jasnim uzlaznim trendom cene tokom nedelje. Krajem nedelje tražnja je bila izražena po višim cenama u odnosu na zaključena trgovanja, ali, usled slabe ponude, nije došlo do daljih trgovinskih transakcija.

Kada je reč o stočnom ječmu, primetno odsustvo tražnje manifestovalo se kroz jedan zaključen ugovor. Cena stočnog ječma iznosila je 20,50 din/kg bez PDV-a (22,55 din/kg sa PDV-om), pokazujući pad cene od 2,28% u odnosu na prethodna trgovanja.

Suncokretovom sačmom trgovalo se po ceni od 27,20 din/kg bez PDV-a (32,64 din/kg sa PDV-om).

Kod veštačkih đubriva i dalje se beleže manje količine u ponudi, a cene ostaju podložne promenama na dnevnom nivou. Berzanski ugovori zaključeni su za KAN, ruski u pakovanju 25/1 po ceni od 47,71 do 47,82 din/kg (405-406 eur/t) bez PDV-a.

 

Milena Pajičić, Produktna berza