Produktna berza

Novosti

Svetski finansijski stručnjaci za Forbes Srbija: Cene žitarica i uljarica će nastaviti sa oscilacijama – Forbes Srbija

featured imageShutterstock/oticki

Geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini i nepredvidive klimatske promene imali su u proteklom periodu veliki uticaj na proizvodnju žitarica i uljarica i dovele do velike promenjivosti cena. Ona će se nastaviti i u narednom periodu, smatraju finansijski analitičari i agrostručnjaci.

Oni su se ove nedelje okupili na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum u Beogradu. Tu se razgovaralo prevazilaženju trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz StoneX-a, kompanije za finansijske usluge poput trgovine hartijama od vrednosti, kliringa, globalnih plaćanja, upravljanja rizikom i imovinom, kaže da nažalost nema dobre vesti za cene sirovina poput, recimo, kakaa koje su značajno skočile u prethodnoj godini i da je izgledno da će se povećanje njegove cene, ali i cene kafe nastaviti.

Blaži rast cena kukuruza i žita

Bekeris kaže da se kod žitarica poput kukuruza i pšenice neće videti takve drastične promene cena budući da je njihovo tržište fleksibilnije. Uzgajaju se na mnogo više tržišta nego kakao te i cene ne variraju u istoj meri.

„Kod ovih žitarica ne vidimo takvu brzinu promena cena, ali svakako će i za druge žitarice biti izražene oscilacije. To je, recimo, veliki problem, ako neko ima farmu pilića ili proizvodi mleko. Njihov krajnji proizvodi će izvesno poskupeti“, kaže za Forbes Srbija.

Navodi da je cene teško predvideti. Poljoprivrednici mogu da smanje rizik korišćenjem fjučers ugovora, dok je proizvod još na njivi.

„Ono što sada vidimo je da farmeri ne prodaju unapred žitarice. A imaju velike troškove zbog cene dizela, osiguranja, protivgradne zaštite i slično. Dešava se da cene mogu lako da padnu i da ne ostvare nikakvu zaradu. Da se to ne bi desilo mogu da ugovore prodaju žitarica pre žetve“, kaže sagovornik.

Foto: Forbes Srbija

Govoreći o subvencijama, kaže da je iskustvo pokazalo da u Evropi većina farmera ne bi mogla da ostvaruje zaradu bez subvencija. Za njih su vrsta zaštite.

Raste značaj Dunava

Vito Martieli iz holandske Rabobanke navodi da se istočna Evropa i zemlje u slivu reke Dunav pojavile kao rastuće čvorište za izvoz žitarica i uljarica. To su pre svega Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i Srbija i Moldavija.

Foto: Marko Đoković

„Dunavski region igra stratešku ulogu u proizvodnji i izvozu žitarica i verujemo da će verovatno povećati izvoz za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju sa prosečnim izvozom od 2022. do 2024“, kaže Martineli.

Navodi da se vide brojne poslovne mogućnosti u ovom regionu poput grinfild investicija u skladišta, spajanja ili direktnih investicija u velike lokalne kompanije u agrobiznisu.

Martineli ističe da ovaj region u budućnosti ima veliki potencijal za dalji rast proizvodnje i snabdevanja zapadnoevropskih tržišta. Dodaje i da je globalnom tržištu potrebno više žitarica. Pre svega podsaharskoj Africi, severnoj Africi i tržištu jugoistočne Azije.

Klimatske promene

Za Forbes Srbija kaže da klimatske promene imaju veliki uticaj na proizvodnju žitarica. Temperaturne oscilacije i ekstremi utiču na kvalitet i kvantitet žetve.

Prošlog leta zabeležene su visoke temperature oscilacije naročito tokom jula u Dunavskom regionu. Konkretno u Rumuniji su imale direktan uticaj na manji prinos kukuruza, dodaje.

Ukazuje da je i u Francuskoj prošle godine bilo više kiše koja je uticala na kvalitet roda pšenice.

Zbog klimatskih promena dolazi do velikih razlika u kvalitetu i kvantitetu što treba imati u vidu budući da su tržišta pšenice, kukuruza i soje međusobno povezana.

Pojašnjava i kako. „Američko tržište je relevantno za kukuruz i soju, ali smo videli da je Južna Amerika izuzetno bitna za proizvode od soje, pa ima manje izazova za tržište. Snabdevanje sojom trebalo bi da bude stabilno, što važi i za kukuruz“, dodaje.

Najveći izazov je pšenica

„Više je izazova za tržište pšenice, a dobru pokrivenost tržišta očekujemo ove godine u Francuskoj. Ona je prošle godine bila među zemljama EU koje su imale slabiju žetvu. Poznato je da spada u najznačajnije proizvođače pšenice“, dodaje sagovornik Forbesa Srbija.

Takođe treba pratiti situaciju sa usevima u Rusiji, jer je ona najveći proizvođač i izvoznik pšenice, ali i stanje useva u Ukrajini. Ističe da na tri glavna proizvodna tržišta – Rusija, Ukrajina i Francuska – može biti dosta izazova što se tiče roda pšenice.

Takođe, važno je pratiti šta se dešava u Americi, Australiji i Argentini jer su i to veliki proizvođači pšenice, kaže naš sagovornik.

 

Foto. Forbes Srbija

Na konferenciji International Grain Forum, više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovarlo o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).

 

Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/biznis/svetski-finansijski-strucnjaci-za-forbes-srbija-cene-zitarica-i-uljarica-ce-nastaviti-sa-oscilacijama/

 

Žitarice iz Srbije idu na istok – Forbes Srbija

Zbog globalnih geopolitičkih turbulencija i klimatskih promena veoma je važno da se razviju nova efikasnija rešenja za transport žitarica, a istovremeno su za budućnost savremene poljoprivredne proizvodnje važni edukacija poljoprivednika i poslovanje zasnovano na znanju, rečeno je danas na otvaranju Međunarodne konferencije „International Grain Forum“, u Beogradu.

Ova konferencija je bila prilika da više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovara o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru. Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).

 

Poznavati nove trendove

Vlado Kovačević, direktor Produktne berze Novi Sad, rekao je da je neophodno da se poljoprivrednici iz Srbije što više upoznaju sa savremenim trendovima proizvodnje.

Kaže da je važno najpre krenuti od dobrog planiranja proizvodnje, odnosno setvene strukture kako bi se kasnije obezbedila adekvatna prodaja poljoprivrednih proizvoda.

„To je važan momenat, da poljoprivrednici imaju u vidu različite sisteme i da vide cene, odnosno koja je cena za proizvod koji nije zasađen, zatim kada je na njivi ili skladištu. Postoje načini da se osiguraju cene poljoprivrednih proizvoda, moguće je trgovati fjučersima i osigurati cenu“, rekao je on.

Iskustva Brazila

Kaže da je Produktna berza organizovala obuke u vezi toga, odnosno da bi poljoprivrednici mogli da se informišu jer su sada u poljoprivredi potrebna znanja koja pre desetak godina nisu možda bila potrebna.

Na konferenciji je bilo reči i o iskustvima u načinu finansiranja poljoprivredne proizvodnje u Brazilu.

U toj zemlji, kako je objašnjeno, 50 odsto proizvodnje u velikom obimu funkcioniše putem finansiranja unapred (pre žetve), pri čemu se budući rod na njivi koristi kao kolateral za obezbeđenje kredita što se pokazalo kao praktično i provereno rešenje za podršku proizvođačima žitarica.

Foto: Forbes Srbija

Isporuka kontejnerima

Stevica Čarapić, regionalni direktor Mediteranske brodske kompanije (MSC) za Srbiju, Severnu Makedoniju i Crnu Goru ukazao je na neke od izazova sa kojima se proizvođači i trgovci suočavaju prilikom otpremanja žitarica u regionu.

Naveo je da se do sada nije razmatrala mogućnost isporuke žitarica kontejnerima na glavna tržišta za žitarice ovog regiona, kao što su Bliski i Daleki istok, ali i Afrika.

Kako je rekao, MSC sada pokriva sve luke u tom delu sveta, a počinju i sa plasiranjem žitarica iz Srbije.

Zahvaljujući pokrivenosti svih luka u svim delovima sveta i infrastrukture postoji mogućnost da na konkurentan način i manji proizvođači isporuče žitarice gde treba, naglasio je Čarapić.

Kaže da u vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima, od globalnih geopolitičkih turbulencija do klimatskih promena, postaje jasno da je neophodno razviti nova i efikasnija rešenja za transport žitarica.

Klimatske promene

Na konferenciji se govorilo i o regenerativnoj poljoprivredi i njenim prednostima, kao i o sve većem uticaju klimatskih promena na svetske cene žitarica.

Veljko Jovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS), istakao je značaj edukacije poljoprivrednika, odnosno da imaju sve relevantne informacije kako bi mogli da planiraju svoje poslovanje zasnovano na znanju.

On je naglasio da na proizvodnju utiče mnogo faktora, među kojima sve značajniju ulogu imaju klimatske promene koje mogu značajno utisati na promene u kvalitetu zrna.

Važnim je ocenio i udruživanje, odnosno da poljoprivrednici funkcionišu u sistemima i kroz zajedničke platforme gde bi mogli da razmenjuju znanja i iskustva.

PKS/Bojan Ristić

Uticaj Ukrajine

Na skupu je ukazano i da su logistički izazovi, naročito nakon početka sukoba u Ukrajini, jedan od osnovnih faktora koji utiču na stabilnost tržišta.

Neke od tema konferencije su bili i upravljanje budućim rizicima cena žitarica korišćenjem fjučers ugovora. Na skupu je je bilo reči o pregledu i perspektivama tržišta, kroz analizu faktora koji pokreću globalno tržište žita, uključujući dinamiku ponude i potražnje i tržišne prognoze i rastućim logističkim izazovima u sektoru žitarica, kao i budućim projekcijama u obezbeđivanju finansiranja za sektor žitarica.

 

Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/vesti/zitarice-iz-srbije-idu-na-istok/

 

 

Nedeljni izveštaj

#15 (14.04-17.04.2025)

U protekloj, skraćenoj radnoj nedelji, sklopljen je prvi terminski ugovor za pšenicu rod 2025. Zabeležena je slabija aktivnost učesnika na tržištu. Ukupan promet na Produktnoj berzi iznosio je 1.886 tona robe, finansijske vrednosti 53.756.030,00 dinara. Primat u trgovanju zauzela je pšenica s udelom od 47%.

U ponudi je najviše bilo kukuruza. Ponuda je naročito bila izražena u drugoj polovini nedelje. Tražnja izvoznika je izostala, a najaktivniji kupci su bili trgovci. Berzanski ugovori zaključeni su na paritetu južnog Banata po ceni od 22,40 do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,44 din/kg bez PDV-a (24,69 sa PDV-om) što predstavlja rast za 1,98% u odnosu na prošlu nedelju. Zaključen je i jedan berzanski ugovor po ceni 22,00 din/kg bez PDV-a (24,20 sa PDV-om) sa odloženim izvlačenjem robe.

Na tržištu pšenice primetna je veća ponuda u odnosu na tražnju. Nuđena je roba kvaliteta 11-13% proteina. Berzanski ugovori zaključeni su za pšenicu s proteinom od 12 do 13% po ceni od 23,40 do 24,20 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 23,48 din/kg bez PDV-a (25,82 din/kg sa PDV-om). U odnosu na prethodnu nedelju, cena je u porastu za 0,33%. Prvi terminski ugovor za pšenicu (hektolitar min. 76, protein min. 11,5 %) rod 2025. sklopljen je po ceni 21,00 din/kg bez PDV-a, odnosno 23,10 din/kg sa PDV-om.

Nastavlja se smanjena ponuda i tražnja sojinog zrna. Zaključena su samo dva berzanska ugovora od kojih je jedan po ceni 50,80 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta, a drugi po ceni 51,50 din/kg bez PDV-a, bez obračuna kvaliteta. Ponder cena iznosila je 51,27 din/kg bez PDV-a (56,39 sa PDV-om) što statistički predstavlja rast za 1,52% u odnosu  na prošlu nedelju. Kupci sojinog zrna bili su prerađivači.

Početkom nedelje zaključeni su i ugovori za stočni ječam po ceni 28,00 din/kg bez PDV-a (30,80 sa PDV-om), što je ujedno i ponder cena za ovu nedelju. U odnosu na prošlonedeljna trgovanja, cena je u porastu za 0,72%.

Kada su u pitanju veštačka đubriva, trgovane su manje količine. Prometovan je AN, ruski u džambo vrećama po ceni 45,86-47,03 din/kg bez PDV-a (390-400 eur/t) i UREA, egipatska u džambo vrećama po ceni 62,91 din/kg bez PDV-a (535 eur/t).

 

Slađana Milidragović, Produktna berza

 

#14 (07.04-11.04.2025)

Nakon prošlonedeljnog povećanja aktivnosti tržišnih učesnika, ove nedelje došlo je do povlačenja kupaca, što je uslovilo smanjen obim prometa. Najviše se trgovalo kukuruzom, a ukupan promet na Produktnoj berzi iznosio je 2.123,00 tona robe. Finansijska vrednost uznosila je 54.668.410,00           dinara. Cena kukuruza zabeležila je pad od 0,48%, dok je cena pšenice i sojinog zrna bila viša u odnosu na sedam dana ranije.

U proteklih pet radnih dana, najviše aktivnosti zabeleženo je na tržištu kukuruza, te je ova ratarska kultura bila i najzastupljenija u trgovanju. Povećana ponuda bila je primetna već početkom nedelje, a takav trend ostao je prisutan do kraja sedmice. U odnosu na prethodni period, zabeleženo je slabije interesovanje na strani tražnje. Strukturu kupaca činili su domaći prerađivači i trgovci, dok je interesovanje izvoznika bilo smanjeno. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom rasponu od 21,80 do 22,60 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,01 din/kg bez PDV-a (24,21          din/kg sa PDV-om), pokazujući pad od 0,48% u odnosu na prethodnu nedelju.

I na tržištu pšenice primetna je bila smanjena aktivnost kupaca, kao i cenovni spred ponude i tražnje, te na ovom tržištu nije bilo veće trgovinske dinamike. Fokus kupaca ostao je usmeren na pšenicu sa 11-11,5% proteina, dok se u ponudi najčešće nalazila pšenica sa 12-13% proteina. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom intervalu od 23,00 do 23,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 23,40 din/kg bez PDV-a (25,74 din/kg sa PDV-om). Statistički, cena pšenice ostvarila je rast od 0,49% u odnosu na poslednji upoređujući podatak.

Na tržištu soje ni ove sedmice nije bilo značajnijih promena, te je njega karakterisala izuzetno slaba aktivnost učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. Zaključen je jedan berzanski ugovor po ceni od 50,50 din/kg bez PDV-a (55,55 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na prethodnu sedmicu beleži se rast cene od 1,00%.

Usled slabe ponude, zaključen je jedan berzanski ugovor za stočni ječam po ceni od 27,80          din/kg bez PDV-a (30,58 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast cene od 2,96%.

Kada su u pitanju mineralna đubriva, berzanski ugovor zaključen je za UREU, prilovanu u džambo vrećama po ceni od 62,65 din/kg (533 eur/t) bez PDV-a.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

#13 (31.03-04.04.2025)

Nedelju za nama obeležila je povećana aktivnost berzanskih učesnika i rast obima prometa. Preko Produktne berze ukupno je prometovano 10.888,00 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 273.347.430,00 dinara. Cena kukuruza zabeležila je blagi rast, dok je cena pšenice bila niža za 2,10% u odnosu na prošlonedeljnu.

Primarna kultura u trgovanju bio je kukuruz, koji je sa prometovanih 8.240,00 tona činio 76% ukupnog nedeljnog prometa. Berzanski ugovori za kukuruz zaključeni su u cenovnom rasponu od 21,80 do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,11 din/kg bez PDV-a (24,33 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 0,63% u odnosu na prethodnu sedmicu. Na paritetu CPT luka berzanski ugovori zaključeni su za kukuruz bez analize na aflatoksin po ceni od 22,40 do 22,50 din/kg bez PDV-a.

Prva polovina nedelje na tržištu pšenice protekla je uz izuzetno slabu aktivnost tržišnih učesnika, pri čemu je tražnja bila slabija u odnosu na ponudu. Cenovni spred, ali i razlika u kvalitetu ponuđene i tražene robe, značajno su otežavali zaključenje berzanskih ugovora. Krajem nedelje došlo je do promene dinamike, ponuda na nižem cenovnom nivou rezultirala je zaključenjem berzanskih ugovora. Pšenicom se trgovalo na cenovnom nivou od 23,20 do 23,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 23,29 din/kg bez PDV-a (25,61 din/kg sa PDV-om). U odnosu na sedam dana ranije, cena pšenice zabeležila je pad od 2,10%.

Izostanak ponude i slaba tražnja karakterisali su tržište soje. Poslednjeg radnog dana u nedelji, došlo je do povećanja aktivnosti tržišnih učesnika, te je zaključen berzanski ugovor. Prometovana cena soje iznosila je 50,00 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta (55,00 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na poslednji upoređujući podatak, cena sojinog zrna zabeležila je pad od 3,85%.

Kada su u pitanju veštačka đubriva, berzanski ugovori zaključeni su za KAN, mađarski 25/1 po ceni od 43,14 din/kg (367 eur/t bez PDV-a), dok je UREA u džambo vrećama prometovana po ceni od 62,17 do 62,30 din/kg (529-530 eur/t) bez PDV-a.

 

Milena Pajičić, Produktna berza