Produktna berza

Novosti

Svetski finansijski stručnjaci za Forbes Srbija: Cene žitarica i uljarica će nastaviti sa oscilacijama – Forbes Srbija

featured imageShutterstock/oticki

Geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini i nepredvidive klimatske promene imali su u proteklom periodu veliki uticaj na proizvodnju žitarica i uljarica i dovele do velike promenjivosti cena. Ona će se nastaviti i u narednom periodu, smatraju finansijski analitičari i agrostručnjaci.

Oni su se ove nedelje okupili na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum u Beogradu. Tu se razgovaralo prevazilaženju trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz StoneX-a, kompanije za finansijske usluge poput trgovine hartijama od vrednosti, kliringa, globalnih plaćanja, upravljanja rizikom i imovinom, kaže da nažalost nema dobre vesti za cene sirovina poput, recimo, kakaa koje su značajno skočile u prethodnoj godini i da je izgledno da će se povećanje njegove cene, ali i cene kafe nastaviti.

Blaži rast cena kukuruza i žita

Bekeris kaže da se kod žitarica poput kukuruza i pšenice neće videti takve drastične promene cena budući da je njihovo tržište fleksibilnije. Uzgajaju se na mnogo više tržišta nego kakao te i cene ne variraju u istoj meri.

„Kod ovih žitarica ne vidimo takvu brzinu promena cena, ali svakako će i za druge žitarice biti izražene oscilacije. To je, recimo, veliki problem, ako neko ima farmu pilića ili proizvodi mleko. Njihov krajnji proizvodi će izvesno poskupeti“, kaže za Forbes Srbija.

Navodi da je cene teško predvideti. Poljoprivrednici mogu da smanje rizik korišćenjem fjučers ugovora, dok je proizvod još na njivi.

„Ono što sada vidimo je da farmeri ne prodaju unapred žitarice. A imaju velike troškove zbog cene dizela, osiguranja, protivgradne zaštite i slično. Dešava se da cene mogu lako da padnu i da ne ostvare nikakvu zaradu. Da se to ne bi desilo mogu da ugovore prodaju žitarica pre žetve“, kaže sagovornik.

Foto: Forbes Srbija

Govoreći o subvencijama, kaže da je iskustvo pokazalo da u Evropi većina farmera ne bi mogla da ostvaruje zaradu bez subvencija. Za njih su vrsta zaštite.

Raste značaj Dunava

Vito Martieli iz holandske Rabobanke navodi da se istočna Evropa i zemlje u slivu reke Dunav pojavile kao rastuće čvorište za izvoz žitarica i uljarica. To su pre svega Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i Srbija i Moldavija.

Foto: Marko Đoković

„Dunavski region igra stratešku ulogu u proizvodnji i izvozu žitarica i verujemo da će verovatno povećati izvoz za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju sa prosečnim izvozom od 2022. do 2024“, kaže Martineli.

Navodi da se vide brojne poslovne mogućnosti u ovom regionu poput grinfild investicija u skladišta, spajanja ili direktnih investicija u velike lokalne kompanije u agrobiznisu.

Martineli ističe da ovaj region u budućnosti ima veliki potencijal za dalji rast proizvodnje i snabdevanja zapadnoevropskih tržišta. Dodaje i da je globalnom tržištu potrebno više žitarica. Pre svega podsaharskoj Africi, severnoj Africi i tržištu jugoistočne Azije.

Klimatske promene

Za Forbes Srbija kaže da klimatske promene imaju veliki uticaj na proizvodnju žitarica. Temperaturne oscilacije i ekstremi utiču na kvalitet i kvantitet žetve.

Prošlog leta zabeležene su visoke temperature oscilacije naročito tokom jula u Dunavskom regionu. Konkretno u Rumuniji su imale direktan uticaj na manji prinos kukuruza, dodaje.

Ukazuje da je i u Francuskoj prošle godine bilo više kiše koja je uticala na kvalitet roda pšenice.

Zbog klimatskih promena dolazi do velikih razlika u kvalitetu i kvantitetu što treba imati u vidu budući da su tržišta pšenice, kukuruza i soje međusobno povezana.

Pojašnjava i kako. „Američko tržište je relevantno za kukuruz i soju, ali smo videli da je Južna Amerika izuzetno bitna za proizvode od soje, pa ima manje izazova za tržište. Snabdevanje sojom trebalo bi da bude stabilno, što važi i za kukuruz“, dodaje.

Najveći izazov je pšenica

„Više je izazova za tržište pšenice, a dobru pokrivenost tržišta očekujemo ove godine u Francuskoj. Ona je prošle godine bila među zemljama EU koje su imale slabiju žetvu. Poznato je da spada u najznačajnije proizvođače pšenice“, dodaje sagovornik Forbesa Srbija.

Takođe treba pratiti situaciju sa usevima u Rusiji, jer je ona najveći proizvođač i izvoznik pšenice, ali i stanje useva u Ukrajini. Ističe da na tri glavna proizvodna tržišta – Rusija, Ukrajina i Francuska – može biti dosta izazova što se tiče roda pšenice.

Takođe, važno je pratiti šta se dešava u Americi, Australiji i Argentini jer su i to veliki proizvođači pšenice, kaže naš sagovornik.

 

Foto. Forbes Srbija

Na konferenciji International Grain Forum, više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovarlo o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).

 

Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/biznis/svetski-finansijski-strucnjaci-za-forbes-srbija-cene-zitarica-i-uljarica-ce-nastaviti-sa-oscilacijama/

 

Žitarice iz Srbije idu na istok – Forbes Srbija

Zbog globalnih geopolitičkih turbulencija i klimatskih promena veoma je važno da se razviju nova efikasnija rešenja za transport žitarica, a istovremeno su za budućnost savremene poljoprivredne proizvodnje važni edukacija poljoprivednika i poslovanje zasnovano na znanju, rečeno je danas na otvaranju Međunarodne konferencije „International Grain Forum“, u Beogradu.

Ova konferencija je bila prilika da više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovara o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru. Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).

 

Poznavati nove trendove

Vlado Kovačević, direktor Produktne berze Novi Sad, rekao je da je neophodno da se poljoprivrednici iz Srbije što više upoznaju sa savremenim trendovima proizvodnje.

Kaže da je važno najpre krenuti od dobrog planiranja proizvodnje, odnosno setvene strukture kako bi se kasnije obezbedila adekvatna prodaja poljoprivrednih proizvoda.

„To je važan momenat, da poljoprivrednici imaju u vidu različite sisteme i da vide cene, odnosno koja je cena za proizvod koji nije zasađen, zatim kada je na njivi ili skladištu. Postoje načini da se osiguraju cene poljoprivrednih proizvoda, moguće je trgovati fjučersima i osigurati cenu“, rekao je on.

Iskustva Brazila

Kaže da je Produktna berza organizovala obuke u vezi toga, odnosno da bi poljoprivrednici mogli da se informišu jer su sada u poljoprivredi potrebna znanja koja pre desetak godina nisu možda bila potrebna.

Na konferenciji je bilo reči i o iskustvima u načinu finansiranja poljoprivredne proizvodnje u Brazilu.

U toj zemlji, kako je objašnjeno, 50 odsto proizvodnje u velikom obimu funkcioniše putem finansiranja unapred (pre žetve), pri čemu se budući rod na njivi koristi kao kolateral za obezbeđenje kredita što se pokazalo kao praktično i provereno rešenje za podršku proizvođačima žitarica.

Foto: Forbes Srbija

Isporuka kontejnerima

Stevica Čarapić, regionalni direktor Mediteranske brodske kompanije (MSC) za Srbiju, Severnu Makedoniju i Crnu Goru ukazao je na neke od izazova sa kojima se proizvođači i trgovci suočavaju prilikom otpremanja žitarica u regionu.

Naveo je da se do sada nije razmatrala mogućnost isporuke žitarica kontejnerima na glavna tržišta za žitarice ovog regiona, kao što su Bliski i Daleki istok, ali i Afrika.

Kako je rekao, MSC sada pokriva sve luke u tom delu sveta, a počinju i sa plasiranjem žitarica iz Srbije.

Zahvaljujući pokrivenosti svih luka u svim delovima sveta i infrastrukture postoji mogućnost da na konkurentan način i manji proizvođači isporuče žitarice gde treba, naglasio je Čarapić.

Kaže da u vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima, od globalnih geopolitičkih turbulencija do klimatskih promena, postaje jasno da je neophodno razviti nova i efikasnija rešenja za transport žitarica.

Klimatske promene

Na konferenciji se govorilo i o regenerativnoj poljoprivredi i njenim prednostima, kao i o sve većem uticaju klimatskih promena na svetske cene žitarica.

Veljko Jovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS), istakao je značaj edukacije poljoprivrednika, odnosno da imaju sve relevantne informacije kako bi mogli da planiraju svoje poslovanje zasnovano na znanju.

On je naglasio da na proizvodnju utiče mnogo faktora, među kojima sve značajniju ulogu imaju klimatske promene koje mogu značajno utisati na promene u kvalitetu zrna.

Važnim je ocenio i udruživanje, odnosno da poljoprivrednici funkcionišu u sistemima i kroz zajedničke platforme gde bi mogli da razmenjuju znanja i iskustva.

PKS/Bojan Ristić

Uticaj Ukrajine

Na skupu je ukazano i da su logistički izazovi, naročito nakon početka sukoba u Ukrajini, jedan od osnovnih faktora koji utiču na stabilnost tržišta.

Neke od tema konferencije su bili i upravljanje budućim rizicima cena žitarica korišćenjem fjučers ugovora. Na skupu je je bilo reči o pregledu i perspektivama tržišta, kroz analizu faktora koji pokreću globalno tržište žita, uključujući dinamiku ponude i potražnje i tržišne prognoze i rastućim logističkim izazovima u sektoru žitarica, kao i budućim projekcijama u obezbeđivanju finansiranja za sektor žitarica.

 

Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/vesti/zitarice-iz-srbije-idu-na-istok/

 

 

Nedeljni izveštaj

#18 (12.05-16.05.2025)

Na robno-berzanskom tržištu ove nedelje obim prometa iznosio je 2.000 tona robe, finansijske vrednosti 47.753.750,00 dinara. Najzastupljenija kultura u trgovanju bila je pšenica, uzimajući udeo od 55% u ukupnom nedeljnom prometu. Povećano interesovanje tržišnih učesnika zabeleženo je za novim rodom uljane repice, pšenice i ječma.

Tokom cele nedelje, na tržištu kukuruza, prisutan je bio cenovni spred ponude i tražnje. Osim u zavisnosti od analize na aflatoksin, značajna razlika u ceni bila je primetna i u zavisnosti od pariteta. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom rasponu od 20,40 do 21,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 21,28 din/kg bez PDV-a (23,41 din/kg sa PDV-om), pokazujući pad od 2,22%. Na paritetu CPT luka tražnja je zabeležena za kukuruz sa aflatoksinom do 20ppb u cenovnom rasponu od 21,80 do 22,00 din/kg bez PDV-a.

Na tržištu pšenice u prvoj polovini nedelje interesovanje kupaca bilo je usmereno na pšenicu sa nižim sadržajem proteina, dok je od sredine nedelje fokus kupaca bio usmeren i na pšenicu sa min. 12% proteina. Strukturu kupaca činili su trgovci i mlinari. Hlebnim zrnom trgovalo se u cenovnom rasponu od 21,60 do 22,20 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 21,96 din/kg bez PDV-a (24,15 din/kg sa PDV-om), za 2,54% manje u odnosu na poslednji upoređujući podatak. Pšenica za stočnu ishranu prometovana je po ceni od 21,70 din/kg bez PDV-a. Berzanski ugovor zaključen je i za pšenicu na paritetu CPT kupac ( protein 12%) po ceni od 22,70 din/kg bez PDV-a.

Povećana ponuda i izostanak kupaca obeležili su tržište soje. Kako je nedelja odmicala dolazilo je do povećanja ponude, uz jasan silazni trend cene. Međutim, usled izostanka tražnje, ni ponude na nižem cenovnom nivou nisu rezultirale zaključenjem berzanskih ugovora.

Stočni ječam novog roda nuđen je u cenovnom opsegu od 19,50 do 23,00 din/kg bez PDV-a, u zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta. Iako je zabeleženo interesovanje kupaca, usled razlike u ceni na strani ponude i tražnje, nije došlo do trgovanja ovom žitaricom. Kada je u pitanju  stočni ječam rod 2024. ponude su se kretale na cenovnom nivou od 25,40 din/kg bez PDV-a, ali usled izostanka tražnje nije došlo do zaključenja berzanskih ugovora.

Povećana aktivnost i na strani ponude i na strani tražnje bila je primetna i kada je u pitanju novi rod uljane repice. Kao i kod ječma, zbog cenovnog spreda , ponude ove uljarice u cenovnom rasponu od 450 do 460 eur/t bez PDV-a, nisu rezultirale zaključenjem kupoprodajnih ugovora.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

 

#17 (28.04-09.05.2025)

 

U periodu od 28.04. do 09.05.2025, preko Produktne berze ukupno je prometovano 7.900 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 193.996.250,00 dinara. U ovom posmatranom periodu trgovalo se pšenicom i kukuruzom, dok su ostale poljoprivredne kulture izostale iz trgovanja. Cene su zabeležile pad.

 Pred prvomajske praznike na tržištu kukuruza nije bilo značajnije aktivnosti, pri čemu je ponuda bila veća u odnosu na tražnju. Nakon praznika, došlo je do promene dinamike. Povećana ponuda i tražnja, uključujući i angažovanje izvoznika na dunavske luke, dovela je do povećanja obima prometa. Ipak, kraj radne nedelje doneo je novo zatišje. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom rasponu od 21,00 do 22,00 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 21,77 din/kg bez PDV-a (23,94 din/kg sa PDV-om), pokazujući pad cene od 2,63%. Kupoprodajni ugovori na paritetu CPT luka zaključeni su u uskom cenovnom intervalu od 22,40 do 22,50 din/kg bez PDV-a, za kukuruz sa aflatoksinom 15/20 ppb.

 Primat u trgovanju, zauzela je pšenica sa 56% udela u ukupnom prometu .Kao i kod kukuruza, i na tržištu pšenice tražnja je bila slabije izražena u odnosu na ponudu. Fokus kupaca ostao je usmeren na pšenicu sa nižim sadržajem proteina, dok se u ponudi pretežno nalazila kvalitetnija pšenica. Kupci ove ratarske kulture bili su mlinari i trgovci. U zavisnosti od kvaliteta, pšenicom se trgovalo u cenovnom rasponu od 22,10 do 23,80 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,53 din/kg bez PDV-a (24,78 din/kg sa PDV-om), registrujući pad od 1,77%.

 Slaba aktivnost berzanskih učesnika, uz cenovni spred i razliku u paritetima ponuđene i tražene robe, uticali su na izostanak trgovanja sojinim zrnom. Ponuda je zabeležena u cenovnom rasponu od 51,00 do 51,50 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta, dok je tražnja bila na nižem cenovnom nivou.

 Ponude stočnog ječma kretale su se u cenovnom rasponu od 26,80 do 28,30 din/kg bez PDV-a, uz silazni trend cene. Usled slabog interesovanja kupaca, ni ponude na nižem cenovnom nivou nisu rezultirale zaključenjem berzanskih ugovora.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

#16 (22.04-25.04.2025)

Za nama je još jedna skraćena radna nedelja. Učesnici na tržištu, naročito na strani tražnje, bili su pasivni, što je uslovilo i pad cena i smanjen obim trgovanja. Najviše je trgovana pšenica koja je zauzela 76%  od ukupnog obima trgovanja. Na Produktnoj berzi prometovano je 1.700 tona robe, ukupne finansijske vrednosti 43.805.500,00 dinara.

Na tržištu kukurza najveći utisak ostavlja izostanak tražnje izvoznika. Kupci su bili trgovci i prerađivači. Početkom nedelje beleži se veća aktivnost, da bi krajem nedelje došlo do izostanka trgovanja i pada cene. Berzanski ugovori zaključeni su za kukurz bez analize na aflatoksin po ceni 21,70 do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,34 din/kg bez PDV-a ( 24,59 din/kg sa PDV-om).

Tržište pšenice bilo je mirno početkom nedelje. Kako je nedelja odmicala tako je aktivnost rasla, iako je cena bila u padu. Količinski, najviše trgovanja bilo je ovom ratarskom kulturom. Pažnja kupaca bila je najviše usmerena ka pšenici sa 11-11,5% proteina, ali  su se u zaključenim ugovorima našli i ostali kvaliteti, 11-13 % proteina. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni 22,50-23,80 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,94 din/kg bez PDV-a (25,23 din/kg sa PDV-om). U odnosu na prošlu nedelju, cena je u padu za 2,30 %.

Tržište ječma obeležila je prva ponuda roda 2025. za terminski ugovor. Ponuda je bila po 25,00 din/kg bez PDV-a, ali su kupci nudili nižu cenu. Kada je u pitanju prošlogodišnji stočni ječam, zbog dispariteta na strani ponude i tražnje, nije došlo do zaključenja berzanskih ugovora.

Potpuna neaktivnost beleži se na tržištu soje.

U ovoj nedelji imali smo i prvu ponudu uljane repice rod 2025. za terminski ugovor po ceni 460 eur/t. Ova ponuda nije naišla na reakciju kupaca jer je njihova tražnja na nižem cenovnom nivou.

Nakon dužeg vremena, ove nedelje je zabeleženo veće interesovanje kupaca za suncokretovom sačmom. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 27,00 din/kg bez PDV-a ( 32,40 din/kg sa PDV-om) što ujedno predstavlja i ponder cenu koja je u odnosu na poslednji upoređujući podatak u padu za 3,57%.

Kada su u pitanju veštačka đubriva, zainteresovanih kupaca nije bilo.

Slađana Milidragović, Produktna berza