Produktna berza

Novosti

Обавештање о завршетку пријема налога за продају

Обавештавамо вас да се рок за пријаве од стране физичких лица-носилаца регистованих пољоприврених породичних газдинстава, а која су заинтересована да РДРР продају меркантилну пшеницу рода 2025 године, завршава дана 18.07.2025. године, у 14 часова.

Предмет: Куповина меркантилне пшенице рода 2025. године

Обавештавмо вас да Републичка дирекција за робне резерве на основу закључка Владе Републике Србије 05 број:339-7301/2025 од 03.07.2025.године, а ради остваривања билансних потреба и стратешког нивоа залиха меркантилне пшенице, врши куповину  меркантилне пшенице род 2025. године, домаћег порекла,  по следећим условима

I Квалитет меркантилне пшенице

Меркантилна пшеница треба да је домаћег порекла, зрела, здрава, без знакова плесни, страних мириса и укуса, погодна за људску исхрану, незаражена пшеничним болестима и штеточинама, са следећим елементима квалитета: хектолитарска маса мин. 76 kg/hl, влага макс. 13 %, укупне примесе макс. 2 % од чега неорганског порекла макс. 0,25%, садржај протеина минимум 11,50 % на суву материју.

II Цена и плаћање

Цена меркантилне пшенице је 23,00д/kg (у цену није урачунат пдв). Дирекција ће плаћање меркантилне пшенице извршити у року дo петнаест дана од дана достављања комплетне документације о испоруци меркантилне пшенице Дирекцији.

III Куповина меркантилне пшенице вршиће се од физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава.

Минимална количина меркантилне пшенице која се купује од једног активног, регистрованог, пољопривредног породичног газдинства је 10 тона, а максимална количина је 100 тона.

Меркантилна пшеница која се купује од физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава треба да је ускладиштена у силос складиштара са којим Дирекција има закључен уговор о складиштењу меркантилне пшенице.

IV Куповина меркантилне пшенице вршиће се посредовањем „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад. Пријављивање на интернет страници „Продуктне берзе“а.д. Нови Сад, вршиће се од 07.07.2025.године, сваког радног дана у периоду од 9:00 до14:00 часова.

V Услови које морају да испуне пољопривредна породична газдинства

Пољопривредна породична газдинства морају имати газдинство које је уписано у Регистар пољопривредних газдинстава, у складу са Правилником о упису у регистар пољопривредних газдинстава, промени података и обнови регистрације, електронском поступању, као и о условима за пасиван статус пољопривредног газдинства („Службени гласник РС“, број 25/2023, 110/2023, 3/2024, 34 /2024.), а налазе се у активном статусу.

VI Уговарање

Закључивање уговора о купопродаји вршиће се на основу електронских пријава физичких лица – носилаца регистрованих пољопривредних породичних газдинстава на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад и након извршене провере од стране „Продуктнe берзe“ ад и Дирекције.

 

Важне напомене за пријављивање на сајту „Продуктнe берзe“ Нови Сад

Приликом пријављивања на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, неопходно је унети број наменског рачуна који је уписан у изводу из Регистра.

Уколико је дошло до промене броја наменског рачуна због промене пословне банке или било које друге промене података о газдинству (као што је адреса становања ) носилац пољопривредног породичног газдинства је у обавези да, пре пријављивања, поднесе захтев за спровођење настале промене Управи за аграрна плаћања.  Пријављивање на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, биће могуће тек након што се ове промене спроведу.

Такође, приликом пријављивања на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад неопходно је навести да ли је пољопривредно породично газдинство ПДВ обвезник. У супротном, пријава ће се сматрати непотпуном.

Носилац пољопривредног породичног газдинства је у обавези да пре пријаве на сајту „Продуктнe берзe“ ад, Нови Сад, провери свој статус пореског обавезника.

Провера евидентираних пдв обавезника се налази на следећем линку: https://www.purs.gov.rs/pravna-lica/pdv/registar.html

Приликом потписивања уговора са Дирекцијом, пољопривредно породично газдинство јe у обавези да достави:

  1. фотокопију или одштампани примерак очитане личне карте,
  2. одштампани електронски извод из Регистра пољопривредних газдинстава -подаци о газдинству, оверен електронским печатом Министарства пољопривреде, шумарства и водопривреде Управе за аграрна плаћања, не старији од 5 дана од дана пријаве на „Продуктној берзи“ АД, Нови Сад.

Поред наведеног потребно је доставити и следећу документацију којом се доказује да је извршена испорука меркантилне пшенице за рачун Дирекције и то:

  1.  потврду о ускладиштењу потписану и оверену од стране овлашћеног лица складиштара,
  2.  магацински улаз, издат од стране овлашћеног складиштара Дирекције и потписан и оверен од стране овлашћеног лица складиштара и продавца,
  3.  сертификат о квалитету и квантитету и записник о контроли издат од стране акредитоване контролне организације. Записник о контроли треба да је потписан и оверен од стране акредитоване контролне организације као и од стране овлашћеног лица складиштара. Сертификат о квалитету и квантитету обезбеђује продавац.
  4.  електронски рачун (уколико је продавац обвезник ПДВ-а), који је неопходно издати најкасније до 10-тог у наредном месецу ( нпр. ако је датум промета 15.07., рачун је неопходно издати најкасније до 10.08.2025.године).

НАПОМЕНА ЗА ОБАВЕЗНИКЕ ПДВ-А:

  • уколико је продавац обвезник ПДВ-а, у обавези је да након потписивања купопродајног уговора са Дирекцијом и извршеног ускладиштења меркантилне пшенице за рачун Дирекције, изда електронски рачун;
  • на издатом електронском рачуну, број текућег рачуна на који ће Дирекција извршити плаћање је искључиво и само рачун који је наведен у изводу из Регистра пољопривредних газдинстава. У супротном, електронски рачун се сматра неисправним и Дирекција ће такав рачун одбити;
  • као датум промета на електронском рачуну неопходно је навести датум који се налази на потврди о ускладиштењу, односно пријемници коју, за рачун Дирекције, издаје овлашћени складиштар који је предметну меркантилну пшеницу ускладиштио. Датум ускладиштења (датум промета) меркантилне пшенице не сме бити старији од датума потписаног уговора између Дирекције и продавца.
  • на електронском рачуну је потребно навести број уговора под којим је заведен код Републичке дирекције за робне резерве, као и исправне јединице мере.

ЛИНК ЗА ПРИЈАВУ: https://otkuprdrr.nscomex.com

 

Svetski finansijski stručnjaci za Forbes Srbija: Cene žitarica i uljarica će nastaviti sa oscilacijama – Forbes Srbija

featured imageShutterstock/oticki

Geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini i nepredvidive klimatske promene imali su u proteklom periodu veliki uticaj na proizvodnju žitarica i uljarica i dovele do velike promenjivosti cena. Ona će se nastaviti i u narednom periodu, smatraju finansijski analitičari i agrostručnjaci.

Oni su se ove nedelje okupili na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum u Beogradu. Tu se razgovaralo prevazilaženju trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz StoneX-a, kompanije za finansijske usluge poput trgovine hartijama od vrednosti, kliringa, globalnih plaćanja, upravljanja rizikom i imovinom, kaže da nažalost nema dobre vesti za cene sirovina poput, recimo, kakaa koje su značajno skočile u prethodnoj godini i da je izgledno da će se povećanje njegove cene, ali i cene kafe nastaviti.

Blaži rast cena kukuruza i žita

Bekeris kaže da se kod žitarica poput kukuruza i pšenice neće videti takve drastične promene cena budući da je njihovo tržište fleksibilnije. Uzgajaju se na mnogo više tržišta nego kakao te i cene ne variraju u istoj meri.

„Kod ovih žitarica ne vidimo takvu brzinu promena cena, ali svakako će i za druge žitarice biti izražene oscilacije. To je, recimo, veliki problem, ako neko ima farmu pilića ili proizvodi mleko. Njihov krajnji proizvodi će izvesno poskupeti“, kaže za Forbes Srbija.

Navodi da je cene teško predvideti. Poljoprivrednici mogu da smanje rizik korišćenjem fjučers ugovora, dok je proizvod još na njivi.

„Ono što sada vidimo je da farmeri ne prodaju unapred žitarice. A imaju velike troškove zbog cene dizela, osiguranja, protivgradne zaštite i slično. Dešava se da cene mogu lako da padnu i da ne ostvare nikakvu zaradu. Da se to ne bi desilo mogu da ugovore prodaju žitarica pre žetve“, kaže sagovornik.

Foto: Forbes Srbija

Govoreći o subvencijama, kaže da je iskustvo pokazalo da u Evropi većina farmera ne bi mogla da ostvaruje zaradu bez subvencija. Za njih su vrsta zaštite.

Raste značaj Dunava

Vito Martieli iz holandske Rabobanke navodi da se istočna Evropa i zemlje u slivu reke Dunav pojavile kao rastuće čvorište za izvoz žitarica i uljarica. To su pre svega Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i Srbija i Moldavija.

Foto: Marko Đoković

„Dunavski region igra stratešku ulogu u proizvodnji i izvozu žitarica i verujemo da će verovatno povećati izvoz za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju sa prosečnim izvozom od 2022. do 2024“, kaže Martineli.

Navodi da se vide brojne poslovne mogućnosti u ovom regionu poput grinfild investicija u skladišta, spajanja ili direktnih investicija u velike lokalne kompanije u agrobiznisu.

Martineli ističe da ovaj region u budućnosti ima veliki potencijal za dalji rast proizvodnje i snabdevanja zapadnoevropskih tržišta. Dodaje i da je globalnom tržištu potrebno više žitarica. Pre svega podsaharskoj Africi, severnoj Africi i tržištu jugoistočne Azije.

Klimatske promene

Za Forbes Srbija kaže da klimatske promene imaju veliki uticaj na proizvodnju žitarica. Temperaturne oscilacije i ekstremi utiču na kvalitet i kvantitet žetve.

Prošlog leta zabeležene su visoke temperature oscilacije naročito tokom jula u Dunavskom regionu. Konkretno u Rumuniji su imale direktan uticaj na manji prinos kukuruza, dodaje.

Ukazuje da je i u Francuskoj prošle godine bilo više kiše koja je uticala na kvalitet roda pšenice.

Zbog klimatskih promena dolazi do velikih razlika u kvalitetu i kvantitetu što treba imati u vidu budući da su tržišta pšenice, kukuruza i soje međusobno povezana.

Pojašnjava i kako. „Američko tržište je relevantno za kukuruz i soju, ali smo videli da je Južna Amerika izuzetno bitna za proizvode od soje, pa ima manje izazova za tržište. Snabdevanje sojom trebalo bi da bude stabilno, što važi i za kukuruz“, dodaje.

Najveći izazov je pšenica

„Više je izazova za tržište pšenice, a dobru pokrivenost tržišta očekujemo ove godine u Francuskoj. Ona je prošle godine bila među zemljama EU koje su imale slabiju žetvu. Poznato je da spada u najznačajnije proizvođače pšenice“, dodaje sagovornik Forbesa Srbija.

Takođe treba pratiti situaciju sa usevima u Rusiji, jer je ona najveći proizvođač i izvoznik pšenice, ali i stanje useva u Ukrajini. Ističe da na tri glavna proizvodna tržišta – Rusija, Ukrajina i Francuska – može biti dosta izazova što se tiče roda pšenice.

Takođe, važno je pratiti šta se dešava u Americi, Australiji i Argentini jer su i to veliki proizvođači pšenice, kaže naš sagovornik.

 

Foto. Forbes Srbija

Na konferenciji International Grain Forum, više od 200 predstavnika kompanija iz zemlje i sveta, stručnjaka iz različitih oblasti agrara, bankarstva, transporta i logistike, razgovarlo o problemima finansiranja žitarskog sektora, kao i o mogućnostima za prevazilaženje trenutnih neizvesnosti u tom sektoru.

Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).

 

Članak preuzet sa https://forbes.n1info.rs/biznis/svetski-finansijski-strucnjaci-za-forbes-srbija-cene-zitarica-i-uljarica-ce-nastaviti-sa-oscilacijama/

 

Nedeljni izveštaj

#42 (27.10-31.10.2025)

Pasivnost tržišnih učesnika, iz prethodnog perioda, nastavljena je i tokom ove nedelje. Ukupan promet preko Produktne berze iznosio je 2.668 tona robe, finansijske vrednosti 80.329.430,00        dinara. Cena kukuruza je u blagom padu, dok je cena pšenice u blagom porastu.

Početak radne nedelje, na tržištu kukuruza, obeležen je slabom aktivnošću berzanskih učesnika, pri čemu je ponuda bila izraženija u odnosu na tražnju. Ovakav trend zadržao se tokom čitave nedelje, što je rezultiralo trgovanjem manjim količinama. Kupoprodajni ugovori za kukuruz zaključeni su u cenovnom rasponu od 22,00 do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,23 din/kg bez PDV-a (24,45 din/kg sa PDV-om). U odnosu na prethodnu nedelju, beleži se cenovno odstupanje od -0,32 %.

Pšenicom se trgovalo na cenovnom nivou od 20,80 do 21,10 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,99 din/kg bez PDV-a (23,09 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 0,18% u odnosu na sedam dana ranije. Iako je pšenica imala dominantno mesto u trgovanju, ukupna tržišna aktivnost bila je na niskom nivou, usled slabe tražnje i pasivnog tržišta. Kao i tokom prethodnog perioda, kupci su pokazali interesovanje za pšenicu sa nižim sadržajem proteina, dok je tražnja za kvalitetnijom pšenicom izostala.

Interesovanje berzanskih učesnika za trgovinu sojinim zrnom bilo je ograničeno. Ponude su se kretale na višem cenovnom nivou u odnosu na tražnju. Slab obim trgovanja pokazao je neravnotežu između ponude i tražnje, a berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 49,50 do 49,70 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ponder cena iznosila je 49,56 din/kg bez PDV-a (54,52 din/kg sa PDV-om). Sojinim zrnom trgovalo se i na paritetu CPT kupac, po ceni od 50,20 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta.

Na tržištu ječma, ponuda je imala stabilan cenovni nivo. Na strani tražnje, slabo interesovanje kupaca i po nižim cenama, ukazalo je trenutnu stagnaciju tržišta i potencijalno pritisak na cene u narednom periodu. Zaključen je jedan berzanski ugovor po ceni od 23,40 din/kg bez PDV-a, na paritetu CPT kupac, dok je, na paritetu FCA tek poslednjeg radnog dana zaključen jedan ugovor po ceni 22,70 din/kg bez PDV ( 24,97 din/kg bez PDV-a).

Tražnja za uljanom repicom po ceni od 440 eur/t bez PDV-a, rezultirala je trgovanjem. U dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS trgovana cena iznosila je 51,59 din/kg bez PDV-a (56,75 din/kg sa PDV-om). Sve ponuđene količine po ovoj ceni su realizovane.

Od veštačkih đubriva, berzanski ugovor zaključen je za UREU, rusku u pakovanju 500/1 po ceni od 50,10 din/kg (426 eur/t) bez PDV-a.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

#41 (20.10-24.10.2025)

Smanjena aktivnost tržišnih učesnika bila je primetna i na strani ponude i na strani tražnje, što je uticalo na smanjenje obima prometa za 26% u odnosu na prethodnu nedelju. Ukupan promet preko Produktne berze iznosio je 4.750 tona robe, finansijske vrednosti 116.094.000,00 dinara. Dominantno mesto u trgovanju zauzela je pšenica sa 68% udela u ukupnom nedeljnom prometu.

Na tržištu kukuruza, dominirala je tražnja za kukuruzom bez analize na aflatoksin. Sa druge strane, ponuđači su u najvećoj meri nudili kukuruz sa aflatoksinom do 20 ppb, dok je ponuda kukuruza bez analize na aflatoksin bila ograničena. Trgovina se odvijala na nižem cenovnom nivou u odnosu na ponudu, uz manji broj aktivnih učesnika na tržištu. Strukturu kupaca činili su domaći prerađivači i trgovci, a berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom opsegu od 22,00 do 22,80 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,30 din/kg bez PDV-a (24,53 din/kg sa PDV-om). Zbog udela kvalitetnijeg kukuruza u ukupnom nedeljnom prometu, statistički, cena ove ratarske kulture ostvarila je rast od 1,10% u odnosu na prethodnu nedelju, dok je utisak sa tržišta potpuno drugačiji.

Kada je reč o pšenici, u ponudi se nalazilo hlebno zrno čiji se sadržaj proteina kretao od min.11% do min.14%, što je uslovilo i širok cenovni raspon. Interesovanje kupaca, kao i tokom prethodnog perioda, ostalo je usmereno na pšenicu sa min. 11% proteina, dok je tražnja za kvalitetnijom pšenicom gotovo u potpunosti izostala. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 20,60 do 21,30 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 20,95 din/kg bez PDV-a (23,04 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 0,39% u odnosu na prethodnu sedmicu.

Početak nedelje, na tržištu soje, protekao je pasivno, bez konkretnih predloga za trgovanje. Tokom nedelje, kupci su bili aktivniji od ponuđača. Niži cenovni nivo tražnje dodatno je slabio ponudu, što je uslovilo i slabu trgovinsku aktivnost. Sojinim zrnom trgovalo se na paritetu CPT kupac po ceni od 50,00 do 50,30 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta.

Stočni ječam nuđen je početkom nedelje po ceni od 23,50 din/kg bez PDV-a, dok je tražnja bila slaba i na nižem cenovnom nivou. Tokom radne nedelje, došlo je do korekcija cena, ali ni ponude na nižem cenovnom nivou nisu rezultirale trgovanjem.

 

Milena Pajičić, Produktna berza

#40 (13.10-17.10.2025)

U nedelji za nama, primat u trgovanju na Produktnoj berzi zauzeo je kukuruz, uzimajući udeo od 46% u ukupnom nedeljnom prometu. Ponude sojinog zrna po nižim cenama uticale su na veći obim trgovanja ovom uljaricom. Ukupan promet iznosio je 6.422 tona robe, finansijske vrednosti 178.650.940,00 dinara.

Kao i tokom prethodne nedelje, na tržištu kukuruza, izražena je bila veća ponuda u odnosu na tražnju, pri čemu su potencijalni kupci uglavnom bili orjentisani ka nižim cenama. Ovakav odnos ponude i tražnje dodatno je usporavao dinamiku tržišta. Berzanski ugovori za kukuruz zaključeni su u cenovnom rasponu od 22,00 do 22,70 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 22,05 din/kg bez PDV-a (24,26 din/kg sa PDV-om), pokazujući pad od 2,31% u odnosu na sedam dana ranije.

Tržište pšenice nije beležilo značajnije promene. Tražnja je zadržala stabilan cenovni nivo, dok su na strani ponude cene bile nešto više u odnosu na prethodne dane. Fokus kupaca ostao je usmeren na pšenicu sa nižim sadržajem proteina, a kupoprodajni ugovori zaključeni su u cenovnom opsegu od 20,60 do 21,30 din/kg bez PDV-a, u zavisnosti od parametara kvaliteta. Prosečna cena iznosila je 20,87 din/kg bez PDV-a (22,96 din/kg sa PDV-om). U odnosu na prošlonedeljnu ponder cenu, cena ove ratarske kulture zabeležila je blagi rast (+0,65%).

Početak radne nedelje na tržištu soje protekao je pasivno, uz slabo interesovanje kupaca, što je vršilo pritisak na cene. Sredinom nedelje, ponuda na nižem cenovnom nivou rezultirala je trgovanjem. Berzanski ugovori zaključeni su u cenovnom opsegu od 49,40 do 50,10 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ponder cena iznosila je 49,51 din/kg bez PDV-a (54,46 din/kg sa PDV-om), pokazujući pad od 2,92% u odnosu na poslednji upoređujući podatak. Kraj nedelje doneo je dodatno snižavanje cena na strani tražnje, te je dalje trgovanje izostalo.

Prvu polovinu radne nedelje na tržištu ječma karakterisala je povećana tražnja, uz slabu ponudu. Berzanski ugovori zaključeni su po ceni od 23,20 do 23,50 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 23,30 din/kg bez PDV-a (25,63 din/kg sa PDV-om), pokazujući rast od 4,12% u odnosu na prethodnu sedmicu. Od sredine nedelje, usled konstantnog rasta cena u ponudi, došlo je do promene. Nespremni da prate dalji rast cena, kupci su se povukli, te je dalje trgovanje u potpunosti izostalo.

Kada je reč o veštačkom đubrivu, prometovan je NP 5:30 u džambo vrećama po ceni od 49,21 din/kg (420 eur/t) bez PDV-a, NPK 6:24:12 u džambo vrećama po ceni od 52,02 din/kg (444 eur/t), dok je cena za pakovanje 25/1 iznosila 52,73 din/kg (450 eur/t) bez PDV-a. NPK 15:15:15 u džambo vrećama trgovan je po ceni od 54,05 din/kg (460 eur/t) bez PDV-a.

Milena Pajičić, Produktna berza